FunkyMEM portal za bitne stvari

Pizza je danas možda i najrasprostranjenije i najpopularnije jelo diljem svijeta. Prisvojili su je u kuhinjama gotovo svih zemelja svijeta gdje postoji brašno i voda. Baš zbog toga pizza je postala globalno popularna hrana, ali i omražena, odnosno nepravedno je svrstana u tzv. "fast food".

KRATKA POVIJEST I SADAŠNJOST PIZZE

Kao i kod većine "popularnih" jela, mnoge zemlje svojataju pizzu, iako je prvenstveno smatraju jednim od talijanskih nacionalnih jela. Ali zapravo, komad plosnatog, okruglog tijesta na kojem su složene pojedine namirnice kao što je povrće, meso, riba ili samo neka vrsta masnoće ili ulja te suhi začini, možemo pronaći u gotovo svim kuhinjama svijeta; od zemalja Bliskog istoka, Azije, Europe, Amerike, kako Sjeverne tako i Južne. Dakle, možemo zaključiti da joj je teško naći mjesto ili vrijeme "rođenja". No, je li to zaista važno? Ono oko čega se svi mogu složti jest da su je talijani ipak usavršili i doveli do ovako globalno popularnog jela, čak su napolitansku pizzu kojom se najviše diče zaštitili propisima o tome kako treba biti spravljana te koja su joj prepoznatljiva organoleptička i vizualna svojstva, a sve u službi toga da se "loši" proizvodi ne bi mogli koristiti njenom sjenom i/li imenom, odnosno kako bi zaštitili vrijednosti originalne napoletanske pizze, bazirane na postulatima tradicije njene izrade na taj originalnan napolitanski način, te tako sačuvali njene izvorne vrijednosti. Za one koji se žele informirati više, ta organizacija poznata je pod imenom "Associazione Verace Pizza Napoletana" ili AVPN.

ZAŠTO JE (NE)ZDRAVA

Obzirom da pizzu danas zaista možete pronaći u gotovo svim prodavaonicama hrane, svim vrstama restoranima i zalogajnica, zatim u smrznutom ili čak dehidriranom obliku kao dodatak drugim jelima, a na kraju i kao začin, ona je dobila negativan prizvuk kao brza hrana, ili "fast food". No, je li zaista tako? Ako za početak uzmemo u obzir da pizzu radimo sami, od organskog kvasca, brašna, vode i soli, te da namirnice koje za nju kasnije koristimo (rajčica, sir ili bilo koje druge) su isključivo zdravog organskog podrijetla, kako možemo reći da je to bilo što slično "fast foodu"? Dapače, kada sami naučimo raditi tijesto za pizzu, koje služi baza za sve ostale namirnice, i ako shvatimo da kada sami kuhamo i izrađujemo svoju hranu, u nju unosimo i svoju energiju (jedan od razloga zašto je "mamina kuhinja" najfinija) tada nema "straha" od toga da se nezdravo hranimo. Konkretno, dokazano je da je tijesto od prirodno uzgojenog kvasca (sourdough) puno probavljivije za naš organizam tj. ne pada teško naželudac, povoljno djeluje na crijevnu floru, te je pogodno za sve one koji imaju probleme sa probavom glutena. Isti princip dalje možemo primjeniti i za sve ostalo što želimo staviti na našu pizzu; recimo umak od domaćih rajčica, sir od mlijeka koje dolazi od krava iz slobodnog uzgoja ili bilo što drugo što koristimo, dokle god su namirnice koje čine pizzu kontroliranog podrijetla i uzgoja, naša će pizza biti upravo takva, zdrava! To naravno ne znači da oni koji koriste namirnice koje nisu takvog podrijetla ne mogu napraviti kvalitetnu pizzu, dapače, ona će vrlo vjerovatno biti zdravija od većine pizza koje možete naručiti za dostavu, u kojima ne znate što jedete, samim time što ste je sami napravili dodali ste vrijednost u vaš obrok, što je jednako bitno kao i kvalitetna namirnica.

Neki su čak išli i korak dalje pa tako tvrde da se od prave pizze može i smršaviti! Jedan od tih je Luciano Furia, ekspert za napolitansku pizzu, koji tvrdi da kada jede pravu naponitansku pizzu, ujutro slijedećeg dana izgubi točno 400g na svojoj težini! Svakako sami prosudite, no naravno da će o tome još ovisiti u koje vrijeme jedete, i količina hrane koju ste unijeli u svoj organizam, kao i kod svakod drugog jela.

Na kraju, sve što trebate jest naučiti sami izraditi svoju pizzu te tako u potpunosti kontrolirati što unosite u svoje tijelo, i tada to nikako ne možemo nazvati "fast foodom", dapače! Isto tako, bitno je da se tijesto mijesi rukama, da se osjeti i da u njega prenesete dašak svoje energije, u tome ima nešto čarobno, gotovo iskonski! A kako bi u tome uspjeli u nastavku slijedi recept za bazu, odnosno kako napraviti tijesto za pizzu, dalje je na vama...

SASTOJCI ZA 4 OSOBE (4 X cca 200g tijesta)

500g "00" brašna ili glatkog brašna (ČM T-550)

325g vode

15g soli

75g prirodnog kvasa (sourdough), ekvivalent za cca 2g suhog i 5g svježeg kvasca

10g maslinovog ulja

POSTUPAK

1. U posudu prosijte brašno, dodajte vodu i kvasac kratko umijesite, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi pola sata.

2. Smjesi dodajte sol i ulje, mijesite rukama 5 do 8 minuta, tj. dok ne prestane biti ljepljivo. Poklopite i ostavite da se diže na sobnoj temperaturi od minimalno 4 do 6 sati.

3. Nakon prvog dizanja, podijelite tijesto na 4 jednaka dijela (cca 200g po komadu), oblikujte "bule", te stavite u prikladnu posudu koju možete poklopiti (ili prekriti prozirnom folijom) kako se tijesto ne bi posušilo, te stavite u frižider na drugo dizanje preko noći odnosno na 8 do 12 sati spore fermentacije.

4. Izvadite tijesto iz frižidera minimalno 1h prije nego ćete peći pizzu, kako bi došlo na sobnu temperaturu.

5. Oblikujte pizzu po želji, odaberite nadjeve i pecite!

Postupak pripreme tijesta, i tri vrste nadjeva za pizze, pogledajte:

Nikola Bilandžija, freelance chef koji djeluje pod brandom FOODme.

Posjetite: https://foodme.com.hr/

Facebook: https://www.facebook.com/profile.php?id=100014495929384

Instagram: https://www.instagram.com/nikola.bilandzija/?hl=hr