Zona
Fotolia 82242322 xs

ZDRAVI GRADOVI

Kako grad utječe na vaše zdravlje te kakve veze ima jedno s drugim, saznajte više u ovom tekstu.

Zdravlje pojedinca ovisi prvenstveno o njegovom imunosnom sustavu, o obiteljskoj povijesti bolesti, o načinu života, te nizu drugih čimbenika. Dva možda naizgled nespojiva pojma: zdravlje i grad, udružena su u projektu 'Zdravi gradovi', a upravo 20. svibnja proglašen je danom 'Zdravih gradova'. Kako grad utječe na vaše zdravlje te kakve veze ima jedno s drugim, otkrijete u nastavku.

Što su 'zdravi gradovi'?

'Zdravi grad' je termin koji koriste prvenstveno zagovaratelji veće brige o javnom zdravstvu koji traže da se više pažnje posveti urbanoj ekonomiji i urbanoj infrastrukturi, javnom prijevozu i oslobođenje ulica od prometa. Termin je sam po sebi relativan i zavisi što se točno njime zahtijeva, a prvenstveno se daje do znanja da grad trenutačno nije 'zdrav' te da se treba više pažnje posvetiti tome da postane 'zdraviji'.

Zemlje članice Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije prihvatile su 1984. godine regionalnu strategiju 'Zdravlje za sve', a isti je ured i 1986. godine pokrenuo projekt 'Zdravi grad' s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u europskim gradovima te potakne i omogući direktnu suradnju između tih gradova, bez obzira na političke granice.

Načela 'zdravih gradova'

Tri su važna strateška načela zdravih gradova:
- multisektorski pristup prema kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu
- aktivna participacija građana - samopomoć, uzajamna pomoć i mogućnost odlučivanja o zdravlju
- briga za zdravlje okoline (biološka, fizička i socijalna okolina) - pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini
Projekt 'zdravi gradovi' smatra da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu, te da se kod donošenja političkih odluka na razini grada treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Aktivisti projekta smatraju da na zdravlje pojedinca bitno utječu i uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe i socijalna zaštita, pa tako smatraju da sami pojedinci utječu na vlastito zdravlje odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i vlastitim djelovanjem, a aktivisti ovog projekta žele potaknuti njihovo uključivanje u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na zdravlje. Da bi se kvaliteta života, prevencija bolesti i općenito zdravlje unaprijedilo bitno je da domovi, radna mjesta, škole, ulice i ostali dijelovi urbanog okoliša postanu zdrava mjesta za život.

'Zdravi gradovi' u Hrvatskoj

Na europskoj razini postoji 90 projektnih gradova okupljenih oko provođenja četvrte faze europskog projekta 'Zdravi grad', u koje su uključeni i Zagreb i Rijeka. Također postoji tridesetak nacionalnih mreža 'Zdravih gradova' s preko 1.500 gradova, a projekt se širi i na Australiju, SAD, Kanadu, Bliski i Daleki Istok, tako da je uključujući njih u mrežu uključeno preko 3.000 gradova. Grad Zagreb je 1987. godine postao projektnim gradom tog pokreta te preuzeo obvezu formiranja mreže 'Zdravih gradova' na području tadašnje Jugoslavije.
Danas su na području Hrvatske u projekt 'Zdravi gradovi' uključeni sljedeći gradovi i općine: Buzet, Crikvenica, Čakovec, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Kutina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Poreč, Požega, Pula, Rab, Rijeka, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Zabok, Zadar, Zagreb, odnosno sljedeće županije: Istarska, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Varaždinska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Zagrebačka, Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Međimurska, Zadarska, Šibensko-kninska i Požeško-slavonska županija uz godišnju dinamiku priključivanja četiri do pet novih članova. Hrvatska nacionalna mreža 'zdravih gradova' registrirana je od 1992. godine kao nevladina udruga.

Prednosti i dužnosti 'zdravih gradova'

'Zdravi gradovi' povezani u nacionalnoj mreži bolje međusobno surađuju, lakše razmjenjuju iskustava, spoznaje, ideje i aktivnosti te dobivaju međusobnu podršku i praktičnu pomoć, a također se lakše povezuju i s drugim projektnim gradovima u Europi. Članovi su dužni aktivno sudjelovati u projektu te poštovati njegova načela, ali i osigurati nužne organizacijske i financijske resurse za ostvarivanje politike 'Zdravog grada', te iste efikasno i racionalno koristiti, uz izvještavanje javnost o svome radu, izvođenje program u praksi te evaluacije svoje efikasnost.

Cilj hrvatske mreže 'Zdravih gradova' je podržati gradove, odnosno županije učlanjene u tu mrežu u nastojanjima da uspostave i vode respektabilne projekte 'Zdravog grada' odnosno 'Zdrave županije', koji će moći ostvariti utjecaj i pomoći u izgradnji društvene politike zdravlja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Cilj je proširiti Mrežu 'zdravih gradova' i uključiti u projekt svaku zajednicu u državi, te raditi na prepoznavanju vrijednosti i značaja zdravlja sve dok ono ne bude prepoznato kao potencijal za razvoj zemlje u cjelini.
Dok god gradovi budu estetski ljepši, funkcionalniji, čišći te 'zdraviji' veći će biti i ponos i zadovoljstvo njihovih građana, stoga ukoliko vaš grad nije na popisu 'zdravih gradova' napravite prvi korak i poradite na 'ozdravljenju' vlastitog životnog prostora i okućnice, a potom će možda i drugi slijediti vaš primjer.

Arhiva