Zona
Fotolia 177245307 xs

VOLITE LI SVOJE TIJELO

Zanemarivanje tijela poznato je i pod popularnim engleskim nazivom body trashing i podrazumijeva sve ono što radimo bez da osluškujemo tjelesne signale kojim nam tijelo poručuje.Ignoriranjem signala koje nam tijelo šalje uzrokujemo da tijelo pati. Koje su posljedice?

U suvremenoj kulturi kao da je poželjno tijelo smatrati neprijateljem i malo pomalo odvajati se od njega. U većini religija tijelo se smatra nebitnim elementom ljudskog postojanja, istina je da je ono prolazno i da prosječno ljudsko tijelo ima tendenciju umiranja nakon prosječnog životnog vijeka ili ako je slabo, no vrlo je važno zapitati se bismo li trebali povjerovati vjerskim institucijama u njihove pretpostavke da je tijelo puka barijera koja nas dijeli od prosvjetljenja ili kočnica koja nas zaustavlja i usporava u duhovnom napretku. Misao vodilja vjerskih institucija počiva na konceptu Platonovog klasičnog dualizma prema kojemu tijelo predstavlja materijalno, prolazno i biva okarakterizirano kao zlo, odvojeno od uma koji ima moć nadživjeti tijelo, premda se u posljednje vrijeme religije sve više pokušavaju ograditi od kritika preuzimajući holistički pristup. No, kako je i je li uopće moguće biti ispunjeniji ili zadovoljniji istovremeno zanemarujući tijelo?

Što se podrazumijeva pod pojmom zanemarivanja tijela?

Zanemarivanje tijela poznato je i pod popularnim engleskim nazivom body trashing i podrazumijeva sve ono što radimo bez da osluškujemo tjelesne signale kojim nam tijelo poručuje da je umorno, iscrpljeno, uznemireno itd. Samim ignoriranjem podražaja koje nam tijelo šalje uzrokujemo da tijelo pati. Tijelo ignoriramo na dnevnoj bazi, a da i ne primijetimo. Međutim, tijelo to itekako primjećuje i dobro naplaćuje jer svaki put kad se razbolimo ili nas nešto boli, to znači da naše tijelo treba pažnju – traži da ga cijenimo, čuvamo i najvažnije, osjećamo.

Neki od načina zanemarivanja tijela

Nespavanje

Ako naše tijelo ne dobije dovoljno sna, postoji velika vjerojatnost da ćemo energiju koju nismo mogli sakupiti spavajući nadomještati hranom. Također, odmorimo li se dovoljno spavajući, balansiraju se razine određenih hormona u organizmu – primjerice smanjuje se koncentracija kortizola poznatog pod nazivom „hormon stresa“ koji zbog nedostatka sna u organizmu može uzrokovati napadaje gladi, želju za slatkim, nesanicu, iscrpljenost, pretilost i stres. Dovoljno sna potiče lučenje testosterona zbog kojeg imamo više prirodne energije tijekom dana. Isto tako, dok spavamo, naš imunološki sustav jača i zbog toga bivamo otpornijima na razne sezonske bolesti poput viroza i prehlada.

Spavanje je izravno povezano čak i s učenjem – u jednom istraživanju u Švicarskoj studenti su se podijelili u dvije grupe u kojima se učio novi jezik s tim da ga je jedna grupa učila tijekom dana, a druga prije odlaska na počinak. Grupa studenata koja je učila jezik neposredno prije spavanja naučila je jezik brže od druge grupe. Razlog tome je što za vrijeme spavanja jača naša nova memorija u mozgu.

Nadalje, uz dovoljno sna smanjuje se rizik od depresije – u proučavanju pacijenata koji boluju od depresije, ustanovljeno je da čak 90% njih ima problema sa spavanjem. Bez dovoljno sna, gubimo mogućnost pronalaska raznovrsnih rješenja za određene probleme. Snimke mozga pokazuju da se zbog nedostatka sna neuroni u čeonom režnju usporavaju. Čeoni režanj je važan i zadužen za ponašanja koja nas čine ljudima, a to su sposobnost planiranja, izražavanje osobnosti, donošenje odluka, kontrola pozornosti, rješavanje problema i sposobnost rasuđivanja. Smanjujemo li vrijeme spavanja, ne primjećujemo da ujedno smanjujemo i svoju produktivnost, kreativnost, koncentraciju, strpljenje te sposobnost komunikacije zbog čega možemo više nalikovati pokvarenim robotima nego ljudima. Nakon navedenog, o spavanju bi trebalo razmišljati kao o nečemu korisnom i učinkovitom, a ne kao osmosatnom gubljenju vremena.

Neadekvatna hidratacija

Ovisno o spolu, dobi, prostoru u kojem živimo i brzini metabolizma, ljudsko tijelo sastoji se od otprilike 55 do 60% vode. Tek rođene, bebe imaju još više vode u organizmu, čak oko 75% sve do prvog rođendana kad se postotak vode smanji na 65%. Koja je uloga vode u organizmu i koliko bismo je trebali piti da budemo zdravi? Voda podmazuje zglobove, regulira tjelesnu temperaturu, njeguje mozak i leđnu moždinu, a većinski je dio krvi, pluća, srca i mozga. Budući da dnevno izgubimo 2-3 litre znojenjem, mokrenjem, probavljanjem i disanjem, važno je nadomjestiti vodu. Dehidracija, ma koliko se blagom činila, uzrokuje padove energije, raspoloženja, poremećaje krvnog tlaka kao što umanjuje i kognitivne sposobnosti. Osim dehidracije treba izbjegavati i drugu krajnost, a to je prekomjerna hidratacija. Tekućinu u tijelu možemo nadomjestiti i drugim pićima, ali i namirnicama bogatima vodom.

Nezdrava prehrana

Čak je i Hipokrat imao razvijenu svijest o hrani izjavivši: „Neka Vaša hrana bude lijek, a Vaš lijek Vaša hrana.“

Namirnice koje kupujemo u trgovinama nisu više tako hranjive kao što su bile prije otprilike 50 godina, a razlog tome je činjenica da se u današnje vrijeme namirnice poput voća i povrća beru mnogo ranije nego što uistinu sazriju te se njihov proces dozrijevanja umjetno usporava i produljuje u rashlađenim prostorijama. Kako naše tijelo reagira na to? Naš organizam konstantno nam šalje signale gladi zato što želi osigurati sastojke koji mu manjkaju. Dakle, ako tijelo ne zna u kojoj se hrani nalazi ono što mu je potrebno, stimulirat će apetit za bilo kojom vrstom hrane. Prema tome, balansiramo li svoju prehranu uključivši u nju sve hranjive tvari potrebne i nužne našem organizmu, na taj način učimo svoje tijelo gdje da pronađe te korisne tvari. Hranjenje služi organizmu kako bi ga opskrbilo kalorijama osiguravajući energiju i hranjivim tvarima važnima za zdravlje.

Svaki čovjek ima svoj osobni ritam bazalnog metabolizma, tj. broj koji u kalorijama pokazuje iznos minimalne energije potrebne da tijelo obavi osnovne životne funkcije. Za izračun osnovnih dnevnih energetskih potreba organizma, treba uzeti u obzir dob, spol, visinu, masu i razinu aktivnosti. Nažalost, većina populacije konzumira mnogo više kalorija, a mnogo manje hranjivih tvari nego što je uistinu potrebno što rezultira time da se prejedamo i pothranjujemo istovremeno.

Tijelo je izvor sigurnosti

Ne pružimo li svojem tijelu dovoljno pažnje, barem u prethodno navedenim osnovnim životnim segmentima, zbog nebrige, tijelo će nam se izravno ili kradom osvetiti velikim spektrom psihičkih i fizičkih bolesti te njihovim kombinacijama, ali kao što kaže liječnik John Bergman: „Ne postoji bolest, već samo naziv za način na koji se organizam nosi s našom nedovoljnom brigom o njemu.“ Um ne može funkcionirati bez tijela kao ni tijelo bez uma i pogrešno ih je shvaćati kao zasebne cjeline koje su odvojene jedna od druge. Tijelo je jedino što doista imamo u ovom svemiru, sve ostale materijalne stvari mogu nam vrlo lako biti oduzete i zaplijenjene. Ono je medij koji nam pruža sigurnost, povjerenje i samopouzdanje ne samo u tijelo nego i u sâm život. Ne osjećamo li se sigurno u vlastitom tijelu, treba biti spreman na to da ćemo zbog toga biti nesigurni u svim životnim aspektima ili trebamo to promijeniti. Pomoću uma možemo lutati bespućima prošlosti i budućnosti i vrlo lako se u njima izgubiti - upravo zbog toga važno je osluškivati vlastito tijelo, prihvatiti ga i shvatiti ozbiljno jer ono je putokaz koji nas usmjerava da budemo prisutni „ovdje i sada“, a to je najvažnija prostorno-vremenska lokacija u koju bismo trebali usmjeravati svoj fokus.

Autorica: Nika Hrvatić

Arhiva