FunkyMEM portal za bitne stvari

Količina i dostupnost informacija u svijetu konstantno raste. Međutim, nitko se ne pita postoji li kakva opasnost od toga? Ima li kakvih posljedica od toga? Najzanimljivije od svega je to da je ljudski mozak evolucijski predisponiran da teži sve većem broju informacija. Mozak danas tu potrebu može zadovoljiti svugdje. Razlog toga je taj što živimo u informacijskom dobu. Određeni znanstvenici i filozofi smatraju da ljudi mogu biti u opasnosti od prevelike količine informacija. Jedan od filozofa koji zagovara ovu tezu je i Nick Bostrom (Future of Humanity Institute at the University of Oxford). Evolucijsku težnju za informacijama potvrdili su antropolozi. Dokazi za to dolaze iz promatranja ptica i primata. Veličina mozga ovih bića povezana je sa sposobnošću zaključivanja, razvijanju novih strategija i s instinktom preživljavanja. Stoga, antropolozi su zaključili da je temelj za prikupljanje informacija o okruženju vrlo star. Ljudima su nove informacije u prošlosti donijele evolucijsku prednost. Na temelju tih informacija ljudi su stvorili i razvili mnoge stvari. No, danas se postavlja pitanje- znaju li ljudi previše? Bostrom smatra da je istraživanje i znanje postalo bezopasno, ogromno i potpuno neobjektivno. Prema njegovom mišljenju, to će ljude vjerojatno navesti da razviju drugačiji pogled na vrijednost znanja. Danas većina ljudi smatra da što više znaju i što imaju više informacija o svijetu, to će biti bolji kao osobe. No, Bostrom to gleda malo drugačije. On je osmislio naziv koji se odnosi na opasnost koja se krije u znanju, a on glasi: informacijski rizik. Prema njegovom mišljenju, informacijski rizik mogao bi se početi očitovati u industriji zdravstvenih osiguranja i bankovnom sustavu. Primjerice, tržište zdravstvenih osiguranja može funkcionirati isključivo kad niti osobe niti kompanije ne mogu znati kome će doista trebati takva vrsta osiguranja. Međutim, ako ljudi imaju uvid u svoj genom i znaju od kojih bolesti mogu ili ne mogu oboljeti, tada mnogima takva vrsta osiguranja neće biti potrebna.
Osim Bostroma, mnogi sve veću dostupnost informacijama smatraju iznimno opasnom, a pogotovo onim informacijama koje ljudima daju moć.