MANIPULACIJA HRANOM
Podaci govore da vladini agrikulturni programi uzrokuju brojne posljedice na nutricionističke izbore i zdravlje.Je li hrana koju jedemo kvalitetna, ili prehrambena industrija manipulira percepcijom, saznajte više.
Jeste li se ikada zapitali kakvu
hranu jedete? Je li ona uistinu toliko kvalitetna koliko mislite da je? Podaci
govore da vladini agrikulturni programi uzrokuju brojne posljedice na
nutricionističke izbore i zdravlje. Informacije koje su procurile u javnosti
pokazuju da je udio šećera i masnoća u proizvodima vladinih agrikulturnih
zemljišta dvadeset puta veći od udjela u voću i povrću, općenito. Nameće se
pitanje kakav to utjecaj ostavlja na zdravlje ljudi? Postoje jasni statistički
podaci koji impliciraju da prehrambena industrija i vlade imaju jednak utjecaj
na stvaranje epidemije pretilosti kod ljudi. Tome u prilog idu podaci da je 90%
hrane na tržištu na neki način umjetno. Naglašavanje važnosti nezdrave hrane u
prehrani pokazuje i učestalo reklamiranje novih slatkiša, deserta, sladoleda i
grickalica na tržištu. Godišnji omjer tih reklama je deset puta veći u odnosu
na poticanje reklamiranja voća. Brojni proizvođači godišnje potroše 34
milijarde dolara na reklamiranje svojih proizvoda, a od toga 12 milijardi
dolara odlazi na marketing upućen djeci. Trik kojim se prehrambena industrija
služi je taj da naglašavaju da ljudi sami odlučuju koje proizvode će kupiti te
da je pretilost rezultat nedovoljno tjelovježbe, a ne sastojaka koji se
implementiraju u hranu.
Istraživanja ljudi, koji se zalažu za zdravlje ljudi, dovela su do saznanja da
prehrambena industrija troši oko 40 milijardi dolara godišnje na manipuliranje
i mijenjanje percepcije u vezi pogleda na zdravlje vezanog uz izbor hrane. Cilj
cijele te priče je brainwashing kako odraslih ljudi, tako i njihove djece, što
doprinosi kupnji hrane koja je umjetna i nepotrebna organizmu. Konzumiranje
takve hrane povećava mogućnost obolijevanja od raznih bolesti, pa čak i
mogućnost smrti, te doprinosi potrebi za lijekovima kako bi se kontrolirali
uzroci izazvani hranom koja se jede. Prehrambena industrija uspijeva u tome
zbog toga što, primjerice, fast food obično ima jako dobar okus i relativno je
jeftin, pa je mnogima odluka na konzumiranje takve hrane jednostavan i ukusan
izbor. Platiti manje i dobiti zadovoljavajući okus, što može biti bolje od
toga? No, činjenica je da "dobar okus" hrani kao što su grickalice,
slatkiši, juhe, umaci i slični proizvodi daje sastojak E621 (MSG= monosodium
glutamate). Osim brojnim nepoželjnih pojava koje nastaju uslijed konzumiranja
hrane bogate ovim sastojkom, jedna od njih je i nemogućnost skidanja viška
kilograma.
Fantastičan serijal Petera Jenningsa, čija vam prva dva dijela donosimo u ovom
članku, istražuje kako prehrambena industrija troši milijarde dolara na
sabotiranje ljudskog zdravlja.
Pogledajte prva dio dokumentarnog filma "How the Food Industry is
Deceving You" i saznajte više