Zona
786 manipulacija hranom

MANIPULACIJA HRANOM

Podaci govore da vladini agrikulturni programi uzrokuju brojne posljedice na nutricionističke izbore i zdravlje.Je li hrana koju jedemo kvalitetna, ili prehrambena industrija manipulira percepcijom, saznajte više.

Jeste li se ikada zapitali kakvu hranu jedete? Je li ona uistinu toliko kvalitetna koliko mislite da je? Podaci govore da vladini agrikulturni programi uzrokuju brojne posljedice na nutricionističke izbore i zdravlje. Informacije koje su procurile u javnosti pokazuju da je udio šećera i masnoća u proizvodima vladinih agrikulturnih zemljišta dvadeset puta veći od udjela u voću i povrću, općenito. Nameće se pitanje kakav to utjecaj ostavlja na zdravlje ljudi? Postoje jasni statistički podaci koji impliciraju da prehrambena industrija i vlade imaju jednak utjecaj na stvaranje epidemije pretilosti kod ljudi. Tome u prilog idu podaci da je 90% hrane na tržištu na neki način umjetno. Naglašavanje važnosti nezdrave hrane u prehrani pokazuje i učestalo reklamiranje novih slatkiša, deserta, sladoleda i grickalica na tržištu. Godišnji omjer tih reklama je deset puta veći u odnosu na poticanje reklamiranja voća. Brojni proizvođači godišnje potroše 34 milijarde dolara na reklamiranje svojih proizvoda, a od toga 12 milijardi dolara odlazi na marketing upućen djeci. Trik kojim se prehrambena industrija služi je taj da naglašavaju da ljudi sami odlučuju koje proizvode će kupiti te da je pretilost rezultat nedovoljno tjelovježbe, a ne sastojaka koji se implementiraju u hranu. 
 
Istraživanja ljudi, koji se zalažu za zdravlje ljudi, dovela su do saznanja da prehrambena industrija troši oko 40 milijardi dolara godišnje na manipuliranje i mijenjanje percepcije u vezi pogleda na zdravlje vezanog uz izbor hrane. Cilj cijele te priče je brainwashing kako odraslih ljudi, tako i njihove djece, što doprinosi kupnji hrane koja je umjetna i nepotrebna organizmu. Konzumiranje takve hrane povećava mogućnost obolijevanja od raznih bolesti, pa čak i mogućnost smrti, te doprinosi potrebi za lijekovima kako bi se kontrolirali uzroci izazvani hranom koja se jede. Prehrambena industrija uspijeva u tome zbog toga što, primjerice, fast food obično ima jako dobar okus i relativno je jeftin, pa je mnogima odluka na konzumiranje takve hrane jednostavan i ukusan izbor. Platiti manje i dobiti zadovoljavajući okus, što može biti bolje od toga? No, činjenica je da "dobar okus" hrani kao što su grickalice, slatkiši, juhe, umaci i slični proizvodi daje sastojak E621 (MSG= monosodium glutamate). Osim brojnim nepoželjnih pojava koje nastaju uslijed konzumiranja hrane bogate ovim sastojkom, jedna od njih je i nemogućnost skidanja viška kilograma.
 
Fantastičan serijal Petera Jenningsa, čija vam prva dva dijela donosimo u ovom članku, istražuje kako prehrambena industrija troši milijarde dolara na sabotiranje ljudskog zdravlja. 

Pogledajte prva dio  dokumentarnog filma "How the Food Industry is Deceving You" i saznajte više 

Arhiva