Zona
Fotolia 80826581 xs

HIPERPRODUKCIJA KUHARICA

U današnje vrijeme općeg hednoizma, rijetko se tko može pohvaliti zakržljalim gurmanskim afinitetima. Jedna od kategorija koja je u porastu je prodaja knjiga, namirnica i rekvizita za kulinarstvo. Zanimljiv fenomen, saznajte više.


Ne živi se od ljubavi, već od hrane. A u današnje doba općeg hednoizma, rijetko se tko može pohvaliti zakržljalim gurmanskim afinitetima.
Iako smo okruženi brzom hranom, u čiju se finoću mnogi kunu, isti će pojedinci rado prihvatiti poziv na domaći ručak ili večeru. Budući da rukom prepisivani recepti mlađim naraštajima često zvuče kao znanstvena fantastika, oni će se radije uputiti u neku obližnju knjižaru i potražiti u obilju kuharica, jednu po svojoj mjeri.

Premda se u posljednje vrijeme pojavio velik broj šarenih kuharica koje predstavljaju pojedine strane kuhinje, Zoran Maljković iz Mozaik knjige istaknuo je da se one domaćih autora uvijek bolje prodaju.
"Vjerojatno je razlog tomu što većina recepata u stranim kuharicama gotovo da se i ne može kod nas kuhati, budući da sastoji se od nekih dodataka, začina ili nekakvih možda nacionalnih, da tako kažem tradicionalnih sastojaka kojih kod nas nema za kupiti."

Božica Mirić, nutricionistica i autorica brojnih kuharica, stoga je napisala četiri knjige recepata, baziranih na domaćim namirnicama, koje prate svako godišnje doba.
"Uzet ću primjer šalše, nju uvijek kao jedan primjer govorim, vi imate danas pelate, vi imate danas rajčicu ovakvu onakvu, veliku malu, sitnu krupnu, sve, ali kad vi radite taj recept danas i kad ga vi radite u 8. mjesecu, to je ipak nebo i zemlja; i po svom sastavu i po svojoj kvaliteti i po svojim okusima i mirisima naše zemlje, kako god hoćete."

Domaća jela su zdrava i rado im se vraćamo

Prvo pravilo kod pisanja kuharica, gospođi Mirić uvijek je da se one baziraju na zdravoj i pravilnoj prehrani. Na sreću, takve recepte nikad nije trebala daleko tražiti.
"Naša jela su zdrava, naša jela su kreativna, od naših jela možemo napraviti čuda, naravno svako jelo ima svoj izvorni recept, ali kuhanje i gastronomija je jedan kreativan posao i svaka domaćica svatko tko bilo koje jelo priprema, može na osnovu osnovne recepture može nešto svoje nadodati i napraviti kreaciju, svoju vlastitu."

No uz igranje u kuhinji, važno je i sačuvati tradicionalna jela jer je gastronomija dio opće kulture jednog naroda. Vraćanjem autohtonoj kuhinji projiciramo osobni identitet, pa da zato iako nam se može činiti da je brza prehrana uzela neobuzdani mah, sve više ljudi preferira kuhanje i vraćanje izvornim tradicionalnim jelovnicima. No na našim područjima stanje nije isto kao na Zapadu, gdje od brze hrane, tj. fast fooda žive neprivilegirane klase i "običan puk", dok je među elitom i višim slojevima društva kuhanje posljednjih 20-ak godina postalo svojevrsnom vještinom prestiža i dijelom životnog stila.

Kod nas se domaći gurmani, objašnjava kulturolog Mirko Petrić, sve više okreću traženju svojeg mjesta pod Suncem, tj. u svijetu.
"Taj interes je, čini mi se, početak, pokazuje jedan novi trend koji se događa općenito u društvu hrvatskom, ne samo u ovom segmentu koji se tiće životnog stila nečijeg, a to je promjena dominantne paradigme, dominantnog načina življenja kakav je bio u 90-im godinama. To je bilo vrijeme tzv.velikih pripovijesti, kako ih je nazvao jedan filozof, velikih pripovijesti o naciji, o modernizaciji, o uspostavi samostalne države i sličnih stvari; dakle riječ je o paradigmatičnoj, o velikoj povijesti. To su stvari u kojima se tzv. mali ljudi nisu toliko vidjeli; a pogotovo male pokrajine, mali gradovi i te stvari koje nisu išle toliko u tu veliku priču. I sad dolazi do stanovitog obrata, odnosno vidimo s ove strane afirmacije nacionalnog postoji stanovita sigurnost i sada ljudi traže svoje mjesto u nekim drugim pričama, u malim pričama."

Hrvatska kuhinja - izvozni proizvod

U mikropovijesti najvažnije mjesto zauzima tzv. mali čovjek. On se oduvijek s obitelji nalazio oko stola, za vrijeme objeda, pri čemu je jeo hranu specifičnu za svoje podneblje. Upravo to je razlog što su u posljednje vrijeme knjižare preplavile sve popularnije regionalne kuharice. Iako se većina njih najviše prodaje u onim područjima na kojima su recepti i skupljeni, urednik Maljković napomenuo je da ima iznimaka.
"Prodaju se, recimo, mnogo više dalmatinske kuharice, ali se podjednako prodaju u svim djelovima Hrvatske; dakle to je jedan način prehrane koji je preporučljiv zbog niskog broja masnoća i zbog drugih stvari, koji preporućuju zdravstveni stručnjaci, pa se kupuje u svim regijama, što ne vjerujem da bi se dogodilo recimo sa slavonskom kuhinjom, koja je potpuno suprotno od toga."

Iako mnoge poznate osobe pišu svoje kuharice, oni ipak ne dobivaju toliko pozornosti kao neki poznati kuhari koji su u svijetu, zahvaljujući kulinarskim umijećima i nerijetko pristupačnim stavom i duhovitošću, postigli pravu slavu. Posljednjih godina najpoznatiji primjer bio je Jamie Oliver, "Goli kuhar", koji je postao poznat prvenstveno zbog svojeg televizijskog showa, no koji je nakon toga veliki uspjeh postigao i s prodajom svojih kuharica. Osim klasičnih kuharica, uspjehe nižu i kuhari koji pišu o kuhinjama i restoranima, što je vjerojatno najočitije na primjeru kontroverznog djela "Dosje kuhinja - mračne tajne kulinarskog svijeta", šefa kuhinje Anthonyja Bourdaina, koji je mnoge svojom knjigom preplašio od odlazaka u restorane.

Arhiva