Zona
Fotolia 50630927 xs

EPIFIZA BEZ FLORA

Koliko flor truje našu epifizu i uzrokuje psihofizičke bolesti? Postoje određene kontroverze o dodavanju sintetičkog flora gradskim vodovodima ili u druge vrste vode za ljudsku upotrebu. Saznajte više

Koliko flor truje našu epifizu i uzrokuje psihofizičke bolesti? Postoje određene kontroverze o dodavanju sintetičkog flora gradskim vodovodima ili u druge vrste vode za ljudsku upotrebu. Floridacija je jednako opasna kao GMO proizvodi ili forsirana cijepljenja. Postoje dvije vrste flora. Kalcij-florid, koji je prirodni sastojak u gotovo svim podzemnim izvorima i on je relativno bezopasan. Pa ipak, ako ga svakodnevno konzumirate u prevelikim količinama, možete imati problema s kostima ili zubima. Kalcij se inače koristi za neutralizaciju većinu toksičnih svojstava flora. Natrij-florid najčešći otrov za štakore i kukce u SAD-u se direktno dodaje većini vodovoda u SAD-u, buteljiranoj vodi i sokovima, gaziranim pićima i hrani. S druge strane, vrsta florida koji se dodaje vodi, pićima i hrani je otpadak iz procesa nuklearne i aluminijske proizvodnje, naročito proizvodnje fosfata, to jest industrije umjetnih gnojiva. Agencija za Zaštitu Okoliša SAD-a ih je klasificirala kao otrove: florosilikatnaukiselinu, natrij-silikoflorid i natrij-florid. Natrij-florid se koristi kao otrov za štakore i kao pesticid. Prema znanstvenoj studiji koja je napravljena prije nekoliko godina pod nazivom Comparative Toxicity of Fluorine Compounds, industrijski otpad natrij florida je 85 puta toksičniji od prirodnog kalcij-florida. U biti je flor jako teško izbaciti iz tijela kada u njega uđe. On se obično akumulira u kostima i zubima. Nedavno je otkriveno kako se još više akumulira u epifizi, Epifiza je žlijezda smještena u središtu mozga. U kasnim devedesetim godinama XX vijeka, u Engleskoj je znanstvenica Jennifer Luke napravila prvu studiju koja je ispitivala utjecaj flora na epifizu. Ona je otkrila kako je malena žlijezda epifiza, ili pinealna žlijezda, smještena u centralnom dijelu našeg mozga, meta flora kada jednom uđe u naše tijelo. Epifiza jednostavno apsorbira puno više flora nego li bilo koji drugi fizički dio našeg tijela, čak puno više nego li ga apsorbiraju naše kosti. Zbog iznimne važnosti koje epifiza ima u našem endokrinom sustavu (sustavu žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem), zaključci Lukeove su označili prekretnicu na ovom polju istraživanja. Ona je otkrila dokaze o negativnim lančanim reakcijama koje se događaju u endokrinom sustavu kada se dogodi kalcifikacija epifize florom. Dobra vijest je ta da navodno često izlaganje sunčevim zrakama, od nekih 20 minuta dnevno u jednom nizu pomaže stimulirati florom kalcificiranu epifizu. Samo je važno da maknete pokrivalo za glavu (kape, šešire, tupee, itd), inače Sunce neće moći odraditi svoju ulogu stimuliranja pravilnog rada epifize.

Pogledajte film i saznajte više:

Arhiva