Zona
Ing 55027 05674

"COMFORT FOOD" - STROGO P(R)OVJERLJIVO

Jeste li se ikada zapitali zašto vam određena hrana paše u određenom trenutku, i s čime je to povezano? Volite li se tješiti hranom? Donosimo vam NJAMM recept za utjehu. Pročitajte i pogledajte video.

U ovo vrijeme nakon i uslijed "nedaća" koje su nas zadesile, što globalno putem pandemije zadnjeg virusa COVID-19, što lokalno putem potresa, mogli bi reći da je potreba za utjehom u hrani više nego uobičajena. Volite li se tješiti hranom? Možda sladoledom od vanilije ili nutellom, ili ste više za "masnu utjehu" burekom ili ćevapima s lukom? No, jeste li se ikada zapitali zašto vam određena hrana paše u određenom trenutku, i s čime je to povezano? Znanstvenici i psiholozi tim su se fenomenom oduvijek zanimali i otkrili nam što se krije iza želje za takvom hranom.

TRADICIJA UTJEHE HRANOM

Članak objavljen 2017. u "International Journal of Gastronomy and Food Science" definira "comfort food" (utješna hrana) kao onu hranu koja pruža „utjehu ili osjećaj blagostanja“, posebno emocionalnu udobnost koju pojačavaju naša osjetila ukusa, mirisa ali i dodira. Utješna hrana vjerojatnije je da će biti slatka ili slana, nego li kisela ili gorka, dodaje se u članku, isto tako, takva je hrana obično povezana s našim djetinjstvom ili domaćom kuhinjom, pripremana na tradicionalan način. No, postoji i jš nešto interesantnije za aktualnu situaciju u društvu; a to je da ima intuitivnog smisla da pozitivna iskustva s nekom hranom mogu utjecati na našu kasniju želju za njom. Ne tako davna istraživanja također pokazuju da je u igri još nešto: "Comfort food podsjeća nas na naše društvene veze, što znači da nam može pomoći da se osjećamo manje usamljeno kad se osjećamo izolirano" kaže Jordan Troisi, docent psihologije na "Sewanee, University Of The South" u studiji iz srpnja 2015.g. On i njegovi kolege otkrili su da ljudi s jakim osjećajem za povezanost sa drugima preferiraju okus "comfort fooda", kada su se osjetili socijalno izolirani. "Čini se da je "comfort food" nešto što ljudi vrlo značajno povezuju s bliskim odnosima", kaže Troisi. "To vjerojatno nastaje od strane pojedinaca koji povezuju određeni prehrambeni proizvod s članovima njihove obitelji, društvenim okupljanjima i/li ljudima koji se brinu o njima. Zato vidimo puno "comfort fooda" koja su tradicionalna jela ili njihova inačica, na raznoraznim proslavama i okupljanjima".

UTJEHA ZA ŽENE = NAGRADA ZA MUŠKARCE?

Shira Gabriel, izvanredna profesorica psihologije na sveučilištu u Buffalu, kaže da "comfort food" ima posebnu privlačnost kada se osjećamo usamljeno ili odbačeno, a čak bi mogla pomoći i u borbi protiv tih osjećaja. Istraživanje predstavljeno 2013. godine na godišnjem sastanku "Society for the Study of Ingestive Behavior" čak sugerira da izlaganje stresu u našem vrlo ranom djetinjstvu, povećava stres i anksioznost u odrasloj dobi, zajedno s konzumiranjem "utješne hrane".

Međutim, u članku koji se pojavljuje u "International Journal of Gastronomy" primjećuje se da razlozi sprečavanja "comfort fooda" nisu isti između žena i muškaraca. Naime, osjećaj krivnje, depresije i usamljenosti glavni su pokretači za žene, kaže se u članku, dok muškarci obično koriste "utješnu hranu" kao "nagradu za uspjeh".

Ali, kada težimo i tražimo "comfort food", iz bilo kojeg razloga, vidimo li stvarne pozitivne učinke?

Citirajući nekoliko studija, članak u časopisu "Journal of Gastronomy and Food Science" pokazuje kako "comfort food" jedemo da bismo svoje emocionalno stanje prebacili s negativnog na pozitivno. Istraživanje Shire Gabriel i znanstvenog kolege Jordana Troisija sugerira da "comfort food", poput pileće juhe, ispunjava našu potrebu da "pripadamo".

Naravno, ono što se smatra "utješnom hranom" razlikuje se od osobe do osobe. Kad je Troisi zamolio ljude da pišu o iskustvu koje su imali s "comfort foodom", rezultati su se kretali od juhe do kimchija. „Na primjer, nije da je sladoled "zaista ukusan!", nego je ta osoba razvila stvarno posebno značajnu bit u poimanju tog sladoleda, zbog odnosa s drugima, i to je ono što pokreće ovaj efekt ", kaže on.

NIJE SVE TAKO "CRNO"

Ipak, možebitna svojstva "comfort fooda" (npr. da podižu raspoloženje) možda ipak nisu toliko značajna. Studija objavljena 2014. u časopisu "American Psychological Association Healthy Psychology" otkrila je da su u testovima dvije skupine ljudi, "comfort food" doveo do "značajnog" poboljšanja raspoloženja, ali to poboljšanje nije ništa drugačije u usporedbi s konzumiranjem druge hrane, ili s hranom uopće. "Pojedinci mogu davati "comfort foodu" zaslugu za efekte raspoloženja koji bi se dogodili čak i ako nema tog "comfort fooda", kaže se u studiji.

Čak više zabrinjavajući, nego upitni učinci, "utješne hrane" na naše raspoloženje su prehrambeni učinci. Nutricionisti ističu da su mnoge od tih namirnica obilate masnoćom i šećerom, i stoga, mogu biti nezdrave - pogotovo ako prekomjerno uživamo.

"Iako vam "comfort food" nikada neće slomiti srce", kaže Shira Gabriel u priopćenju, "to može uništiti vašu prehranu."

Međutim, vrijedno je napomenuti i to da neki ljudi voće i povrće identificiraju kao "comfort food", što znači da nije svačija prehrana i zdravlje nužno u opasnosti.

"Svakako, klišejski pojam da je "comfort food" obično visoko kalorična nije uvijek točan", kaže se u članku Journal of Gastronomy and Science Science.

U svakom slučaju, bez obzira koliko ste vezani uz osjećaje i/li emocije koje dobivate konzumirajući "utješnu hranu", dobra vijest je da vi o tome odlučujete te možete postati kreatori vašeg vlastitog "comfort fooda" na novi i zdraviji način. Pa tako u trenutnim prilikama zrelim za promjene, predlažem vam jedan oblik "comfort fooda", a to je indijski "Dal curry". Jelo je jednostavne, ali iznimno zdrave forme koji možete adaptirati na vaš osoban način, postupak možete pogledati na YouTube kanalu:

SASTOJCI:

- 200g smeđe leće

- 1 glavica luka

- 1 češanj češnjaka

- sjeckani đumbir

- 400g sjeckane rajčice (polpa, pasate, pelati)

- 1 žlica curry praha

- 1 manji batat (opt. buča, mrkva)

- svježi korijander (opt.)

- 1 glavica brokule (opt. špinat, blitva...)

-1 šalica riže dugog zrna (opt. jasmin, basmati...)

- 2 žlice ulja (opt. maslinovo, suncokretovo, ghee...)

- 50 ml kokosovog mlijeka (opt. vrhnje za kuhanje/šlag, bademovo mlijeko...)

POSTUPAK:

1. Na masnoći popržimo sjeckani luk, dodamo češnjak i đumbir, pa curry.

2. Dodamo batat (ili slično povrće) a zatim leću.

3. Dodamo sjeckanu rajčicu ili pasate, podlijemo vodom po potrebi i kuhamo dok leća ne bude gotova.

4. U međuvremenu, u većem loncu zagrijemo vodu do ključanja pa blanširamo brokulu. Izvadimo je sa strane, dok u istoj vodi skuhamo rižu koja se prethodno namakala u vodi 20-tak minuta.

5. Na kraju, u jelo od leće dodamo kokosovo mlijeko, prokuhamo i začinimo po želji.

6. Poslužimo u istom tanjuru; leću, rižu i brokulu.

Nikola Bilandžija, freelance chef koji djeluje pod brandom FOODme.

Posjetite: https://foodme.com.hr/

Facebook: https://www.facebook.com/profile.php?id=100014495929384

Instagram: https://www.instagram.com/nikola.bilandzija/?hl=hr

Arhiva